Šta je DOO – Društvo sa ograničenom odgovornošću?

DOO je akronim od Društvo sa ograničenom odgovornošću

Svaki član društva (osnivač društva) unosi kapital u osnovački kapital društva i odgovara samo za tu vrijednost unijetog kapitala. Procentualni udio u vlasništvu društva se dijeli između članova društva na osnovu dogovora članova društva i mora se dokumentovati priliko osnivanja društva.

Moguće je promjeniti procenat u vlasništvu društva nekog od članova posebnom odlukom ostalih članova društva.

Društvo sa ograničenom odgovornošću je definisano na osnovu tri bitna segmenta.

To je vrsta privrednog društva

Ovakav tip društvo u sebi sadrži elemente društva lica – ortačkog društva, svako od članova društva učestvuje u osnivanju preduzeća svojim ulogom, u raspodeli dobiti, promjeni vlasništva ili likvidiranju društva , kao i elemente društva kapitala – zatvorenog akcionarskog društva, jer član društva ne odgovara za obaveze društva, već samo snosi rizik poslovanja društva do visine uloženog kapitala.

Popularnost za opredeljenje za osnivanje  ovakvog tipa privrednog društa pre svega leži u činjenici da svako ponaosob odgovara za samo svoj udio u preduzeću, minimalan udio u Republici Crnoj Gori iznosi 1 EURO.

Razlika od akcionarskog društva je što ovakav tip društva ne može da emituje akciije na međuakcijskom tržištu, najčešće su to manja društva i po kapitalu i po broju članova od akcionarskih društava, dakle najčešće su u pitanju manja i srednje velika preduzeća.

DOO može imati samo jednog osnivača, odnosno vlasnika iako u imenu stoji da je u pitanju društvo, nedajte se zavarati radi se o različitoj primjeni tog termina.

Česta je situacija da su osnivači i vlasnici društva zaposleni u samom društvu, oni za svoj rad primaju platu a i dividendu ukoliko je bilo profita na kraju fiskalnog perioda. Dividenda podliježe oporezivanju po drugom osnovu od plate.

Društvo sa ograničenom odgovornošću je pravni subjekat koji to svojstvo stiče upisom u Centralni registar privrednih subjekata.

DOO nije poreski obveznik, odnosno oslobodjeno je poreza posebnim stimulativnim mjerama države sve dok vrijednost promjeta usluga ne predje 18.000 EURA.

Napomjena:

Shodno članu 55 Zakona o porezu na dodatu vrijednost  lice koje po prvi put postaje, odnosno može postati poreski obveznik dužno je poreskom organu podnijeti prijavu za registraciju, najkasnije do 20. dana kalendarskog mjeseca koji slijedi mjesec u kojem je izvršilo, odnosno postoji vjerovatnoća da će izvršiti promet proizvoda, odnosno usluga u visini koja prelazi iznos od 18000 eura. Svojstvo PDV obveznika se stiče danom koji poreski organ utvrdi u rješenju o registraciji za PDV, koje izdaje u roku od sedam dana od prijema prijave. Inače, poreski obveznik je dužan da obavijesti poreski organ o početku, izmjeni i prestanku obavljanja djelatnosti za koju je obavezan da obračunava i plaća PDV.

Ima osnovni kapital

Osnovni kapital je zbir vrijednosti unijetih uloga od strane svih članova društva (osnivača). Pravilo je da svaki član društva unosi jedan ulog u društvo, koji obrazuje osnovni kapital društva zajedno sa ulozima ostalih osnivača. Po osnovu unijetog uloga, svaki član društva stiče jedan udio u društvu, koji je izražen u procentu ukupnu vrijednost osnovnog kapitala. Ulozi članova društva ne moraju biti jednaki, te ni njihovi udjeli u društvu takođe ne moraju biti proporcionalni i isti. Članovi društva ostvaruju svaja statusna prava u društvu (pravo glasa, učešće u raspodeli dobiti i dr.) srazmjerno visini svog uloga, ali se od ovoga može ostupiti na osnovu ugovora izme]u članova društva ili tokom samog osnivanja.

Član društva ne odgovora za obaveze društva

Za dospjele obaveze prema trećim licima (preduzećima, bankama ili zaposlenima) kao što je npr isplata dobavljačima ili povraćaj kredita odgovara isključivo samo društvo i to svojom cijelokupnom imovinom. Ukoliko je poslovalo npr. sa finansijskim gubicima i dospjele su obaveze prema trećim licima, član društva može izgubiti samo ono što je putem uloga uložio u privredno društvo, a ne i svoju ličnu imovinu koja nije povezana sa samom imovinom društva sa ograničenom odgovornošću. Nezavisnost imovine društva od lične imovine člana društva i neodgovornost člana društva za obaveze društva čini da poverioci društva nisu istovremeno i poverioci članova društva.

Prednosti osnivanja DOO

1. Svi članovi odgovaraju samo za svoje uloge i odgovornost im je ograničena
2. Upravljačka struktura društva se može povjeriti nekom drugom odboru ili grupi vlasnika, ali bitno je napomenuti da društvo samo formira upravljačku strukturu
3. Društva organizovana na ovaj način često plaćaju manji porez

Nedostaci društva sa ograničenom odgovornošću su:

1. Osnivanje ovakvog tipa društva može biti prilično skupo (ukoliko nemate adekvatne informacije)
2. Treba imati na umu prilikom registrovanja firme da kasnija promjena podataka po pitanju adrese, nove djelatnosti može biti veliki neočekivani trošak
3. Promjena vlasništva preduzeća je ograničena pravom preče kupovine društva od strane drugih članova

Ukolko razmišljate da osnujete preduzeće ili vam ovaj članak nije bio jasan molimo vas da nas kontaktirate kako bismo vam detaljnije pojasnili proceduru.