Dzordza Vasingtona 44, 81000 Podgorica
office@financeplus.me
+382 20 23 23 55
U doba kada nas tehnološki napredak vodi ka novim horizontima, sa letećim taksijima, virtelnim valutama i poslovima na daljinu, Crna Gora donosi brojne odluke u korist šire populacije dok se svijet  suočava sa pandemijama i sukobima. Ponekad se može steći utisak da u Crnoj Gori vlada paradoks izobilja, pogotovo jer se dešava u vrijeme globalne ekonomske nesigurnosti.
Zaista, postavlja se pitanje o stvarnom stanju ekonomske dinamike? U doba korone smo imali  povećanje plata,promjene ključnih poreskih stopa,razne novčane pomoći privredi, sada u doba rata imamo povećanje penzija,smanjenje kamatnih stopa.
Osim toga u poslednje vrijeme se dosta piše o novom oblikovanju radnog ambijenta odnosno ozbiljno  se razmišlja o skraćenju radne nedelje. Mnogi se pitaju kako će se sve ove promjene odraziti na ekonomiju, a pogotovo se mogu brinuti poslodavci. Kultura (ne)rada  u Crnoj Gori je veoma specifična i ako bi skraćenje radnog vremena postalo realnost ne bi se smjelo dogoditi da se nova pravila rada ograniče samo na promjenu broja radnih sati, već da u srcu te inicijative bude ideja o povećanju produktivnosti i efikasnosti radne snage. Iskustva iz Velike Britanije i Danske, gdje su eksperimenti sa skraćenom radnom nedeljom pokazali iznenađujuće koristi, uključujući povećanu produktivnost, smanjenje izgaranja i poboljšano mentalno i fizičko zdravlje. To može poslužiti kao inspiracija ali je pitanje da li su u Engleskoj i Danskoj u radno vrijeme ugostiteljski objekti prepuni i da li njihove kompanije imaju metode i sisteme kojima bolje prate efikasnot i produktivnost zaposlenih?
Uopšteno govoreći u Crnoj Gori, prosječan radni dan karakteriše visok stepen neefikasnosti, sa dugim pauzama za kafu, čitanjem vijesti i korišćenjem društvenih mreža. Ovo stanje ukazuje na potrebu za dubokom promjenom radne kulture koja bi stremila ka optimizaciji radnih procesa i stvaranju ambijenta koji promoviše produktivnost i radni učinak.
Predstojeća očekivana promjena, koja podrazumijeva skraćenje radne nedelje sa 40 na 35 sati, je dobra prilika za postizanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života ali i za redefinisanje radnog mjesta kao prostora gdje se cijeni i nagrađuje efikasnost. Ovaj potez zahtijeva angažovanje svih socijalnih partnera u konstruktivnom dijalogu, kako bi se osiguralo da se kroz promjene zakonodavstva i radnih praksi postigne konsenzus koji će podržati i radnike i poslodavce.
Kao jedan od lidera u procesu evropskih integracija, Crna Gora ima šansu da usvoji prakse koje su se pokazale uspješnim u drugim zemljama EU, istovremeno održavajući svoj identitet i adaptirajući se na specifičnosti domaćeg tržišta rada. Ovo je prilika da se demonstrira kako modernizacija radne etike može doprinijeti ne samo ekonomskom prosperitetu već i poboljšanju kvaliteta života svakog pojedinca.
Ukoliko bi se podigla efikasnost definitivno je da bi se kroz ovaj korak kretali ka efikasnijem i zadovoljnijem radnom okruženju. Treba realno sagledati da li su poslodavci ili bolje rečeno da li je tržište spremno za ovu promjenu? Imajući u vidu da se u mnogim djelatnostima javlja problem nedostatka radne snage postavlja se pitanje kako će se smanjenje radnog vremena odraziti na taj konkretan problem. Osim toga zakonski uslovi ne mogu rijesiti konkretne probleme na terenu nego ih cak mogu i vjestacki stvarati. Na primjer neki svršeni student koji treba da radi duplo više da bi se priključili poslovnim procesima i preuzeli odgovornost rada sada će raditi kraće i tranzicija znanja će ići sporije. Vjerovatno je da će se zaposleni i poslodavci dogovarati više za uvećanje zarade jer će se dosadašnji redovni rad pretvoriti u prekovremeni što će opet uticati na povećanje cijene rada ali i indirektno na povećanje cijena. Sve su to neke logične ekonomske zakonitosti ali imajući u vidu da je u poslednje vrijeme ekonomski puno toga (ne)logično i ovdje možemo biti svjedoci nekih novih nepredviđenih situacija. Ono što je evidentno je da će napredne tehnologije poput vještačke inteligencije dati više prostora za ovakve inicijative tako da je vjerovatno i „prirodno“ da će ljudi raditi puno manje dok će mašine raditi sve više. Sve u svemu nadajmo se da će Crna Gora  spremno dočekati neki novi svijet.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Copy link